Zadah iz usta

(HALITOZA, FOETOR EX ORE)

Zadah nije zarazan, ali je jako neugodna pojava. 90% svih neugodnih zadaha iz usta uzrok ima u samim ustima. 10 % su takozvane ekstraoralne halitoze kojima su uzrok: kronični sinusitis, opstrukcija nosa i ostale infekcije dišnih putova, metaboličke bolesti (dijabetes) te neke sistemske bolesti. Sa starošću učestalost pojave raste.

Privremena halitoza

Neka hrana kao češnjak i luk proizvodi sumpor u izdahu tijekom 48 sati. To je prolazna pojava i ne treba je zamjenjivati sa zadahom. Takvu prolaznu halitozu može uzrokovati i sugoća usta, glad (ketoza), stres, pušenje i loša oralna higijena. "Jutarnji neugodan zadah" uobičajen je primjer privremene halitoze i smatra se da je izazvan smanjenjem izlučivanja sline za vrijeme spavanja. To je izraženo kod ljudi koji hrču i/ili dišu na usta. Zbog učinka isušivanja tkiva treba izbjegavati alkohol i vode za ispiranje usta koje sadrže alkohol. I neki lijekovi također smanjuju količinu sline u ustima. Privremena halitoza postupno nestaje sama od sebe nakon jedenja, ako osoba ne puši i ne jede češnjak, luk ili začinjenu hranu.

Karakteristike zadaha

Kako ljudi imaju sposobnost navikavanja na neugodan miris, mnogi nisu svjesni svog zadaha. Skoro svakom zadahu je uzrok u ustima, najčešće s površine jezika, ispod linije zubnog mesa, između zubi i ostalim teško dohvatljivim mjestima. Vjeruje se da je bakterijska masa koja se nalazi na stražnjem dijelu gornje površine jezika glavno mjesto proizvodnje komponenata neugodnog zadaha. Pojedinci koji pate od oralne halitoze imaju značajno više bakterija na jeziku od onih koji nemaju halitozu. Ustanovljeno je da pacijenti sa paradontitisom imaju šest puta više obložen jezik nego osobe koje su imale zdrav paradont.

Usta imaju svoju normalnu mikrofloru (zajednice bakterija). Zadah je obično uzrokovan anaerobnim bakterijama, tj. onim koje žive bez prisutnosti kisika. Kad naslage na jeziku postanu predebele, stvaraju takav okoliš u kojem im se takvim bakterijama lako razmnožavati. Stvaraju sumporne spojeve kao nusprodukt svog metabolizma i nastaje zadah. Svatko ima anaerobnih bakterija u ustima i sumpornih spojeva, ali u niskom stupnju, pa se ne osjeti. Tek kad se bakterije razmnože, osjeća se zadah.

Preduga upotreba antibiotika može poremetiti ravnotežu mikroflore i izazvati zadah. Za rast bakterija bitan je pH usta.Što je pH niži (kiseliji), bakterije se brže razvijaju. Zato kava i kisela hrana potiču bakterije na rast. Postoji i genetska predispozicija na zadah: neki jezici imaju dublje brazde u kojima se bakterije lakše razmnožavaju.

Kako znati kad imam zadah?

Vrlo jednostavno, puhnite u svoju ruku i pomirišite. Ako osjetite zadah onda je to - to. Možete pomirisati i zubni konac ili isplazite jezik i pogledajte kolike su naslage na njemu. Ako su debele i bijele, mogao bi to biti znak da imate zadah. Postoji i sulfidni monitori (HALIMETAR, BREATHTRON) - instrumenti koji mjeri koncentracije sumpornih spojeva u ustima.

Kako izliječiti zadah?

Većina ljudi upotrebljava vodice, kapsule, ili bombone koji pokrivaju zadah, ali ga ne liječe.
Dokazano je daje mehaničko čišćenje jezika najučinkovitiji postupak koji uklanja jutarnji zadah iz usta. Postoje spravice za čišćenje jezika (vidi sliku). Strugači jezika su čak malo učinkovitiji nego četkanje zuba. On se nikad ne može izribati da nema ni jedne anaerobne bakterije ali se mogu odstraniti bjelkaste naslage (bogate sumpornim spojevima). Čišćenje površine jezika tvrdom četkicom također je efikasno. Važno je čistit stražnji dio jezika, koliko je moguće dublje zato što se na tom dijelu jezika nalazi najviše naslaga. Preporučeni režim je 5 zamaha strugačem 2 puta na dan. Treba paziti da se ne ošteti jezik. Ispitivanja su pokazala da struganje jezika poboljšava osjećaj okusa više nego četkanje jezika.

Iako loša higijena ne mora biti uzrok zadaha, često jest. Poboljšanjem higijene, skidanjem kamenca i plaka, liječenjem parodontnih bolesti, izlječenjem ranjenih i bolesnih tkiva u ustima smanjuju se izvori hrane za bakterije. Mogu se izbjegavati paste za zube koje sadrže natrij - sulfat koji isušuje tkiva. To su one paste za zube koje se jako pjene.
Učinkovite su se pokazale zubne paste s triklosanom, sodom bikarbonom, esencijalnim uljima i kositrenim fluoridom. Sredstva za ispiranje usta s esencijalnim uljima, triklosanom, klor dioksidom i vodikovim peroksidom se također preporučuju.

Pseudohalitoza i halitofobija

Pseudohalitoza i halitofobija su poznata stanja i trebaju ih biti svjesni i pacijenti i terapeuti.

ZAPAMTITE!

Održavajte dobru oralnu higijenu (četkica, zubni konac i pasta). Koristite kvalitetnije vode za ispiranje usta, kao i instrumente za čišćenje jezika. Idite na kontrole kod stomatologa i pijte puno vode.